- Gradišče – Kopar
- Podpeč – Zanigrad – Hrastovlje
- Slum – Roč – Hum
- Draguć – Paz – Gradinje – Gologorica
- Pićan – Gračišće – Lindar
- Pazin – Beram
- Oprtalj – Čirkoti – Rakotule
- Vižinada – Božje polje – Labinci
- Višnjan – Bačva – Poreč
- Sv. Lovreč – Kloštar
- Šorići – Dvigrad – Kanfanar
- Žminj – Svetvinčenat
- Bale – Batvači – Fažana – Pomer
- Bičići – Barban – Prodol
- Jasenovik – Nova Vas – Vranja
- Plomin – Brseč – Lovran
Draguć – Paz – Gradinje – Gologorica
Gradinje
Svi sveti
Meandar istarskih putova dovodi nas ovdje na mjesto s kojeg više nema nastavka, kao da smo došli na sam kraj Istre. Pogled s ceste iznad naselja na Plominski zaljev jedna je od vizura koja će nas ostaviti bez daha. Ovaj prirodni džep obdaren je blagotvornim utjecajem mediteranske klime te tako usred kontinentalne Istre nailazimo na stabla masline. Kao i u Pazu, i ovdje je Valvasorova grafika zabilježila izgled mjesta, nekoliko kuća i obrambenu kulu koja se u međuvremenu urušila. Jedini detalj koji joj nedostaje najznačajniji je spomenik ovog zaseoka, grobljanska kapelica Svih svetih.
Izvana je jednostavna, s upisanom apsidom, zvonikom na preslicu i lopicom pred pročeljem. Zavirimo li iza oltara, ugledat ćemo malo čudo istarskog zidnog slikarstva. Stariji sloj zidnih slika tehnološki nije freska, napravljen je na sloju gustog vapnenog mlijeka koje je tanko naneseno na prosušenu žbuku. Predstavlja niz apostola i anđele. Iako izgledaju rustično i oku današnjeg promatrača neprivlačno, ljepotu ovih slika treba pronaći u njihovoj neposrednosti, uživati u liniji poteza koju vuče tvrda ruka majstora ne bi li za sobom ostavila likove koje će štovati neuki istarski seljak. Među najstarijim su freskama središnje Istre, s kraja 13. st. Na mlađem sloju oslika, u gotičkoj tradiciji Deisisa, Krist na prijestolju s naše je desne strane okružen sv. Sikstom, papom, a s lijeve sv. Lovrom, Sikstovim đakonom. Nasuprot gotičkoj ikonografiji i ornamentici, tonsko modeliranje i prostorna uvjerljivost likova bliža je promišljanju renesanse. Dataciju u kraj 15. st. potvrđuje nam glagoljski grafit na papinskoj odjeći, koji je ugrebao 1526. godine pop Ambrožić, svećenik boljunskog kaptola.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju
