
- Gradišče – Kopar
- Podpeč – Zanigrad – Hrastovlje
- Slum – Roč – Hum
- Draguć – Paz – Gradinje – Gologorica
- Pićan – Gračišće – Lindar
- Pazin – Beram
- Oprtalj – Čirkoti – Rakotule
- Vižinada – Božje polje – Labinci
- Višnjan – Bačva – Poreč
- Sv. Lovreč – Kloštar
- Šorići – Dvigrad – Kanfanar
- Žminj – Svetvinčenat
- Bale – Batvači – Fažana – Pomer
- Bičići – Barban – Prodol
- Jasenovik – Nova Vas – Vranja
- Plomin – Brseč – Lovran
Pazin – Beram
Beram
Sv. Marija na Škrilinah
Na putu prema Bermu pogled na njega iznikne odjednom. Vidljiv je vrh zvonika dok se naselje obraslo gustom šumom tek naslućuje. Prije pedesetak godina terase brijega još su bile obrađene i pružale su nam sasvim drugačiji pogled na ovo akropolsko naselje, kojemu su prapovijest i srednji vijek oblikovali današnji izgled.
Freske u crkvi sv. Marije na Škrilinah najpoznatije su zidne slike u Istri, a uz pulsku Arenu i Eufrazijevu baziliku i najpoznatiji kulturni spomenik Istre. Kasnogotičke freske dovršila je 8. studenoga 1474. radionica majstora Vincenta iz Kastva po narudžbi bratovštine sv. Marije, o čemu nas obavještava latinski natpis, oslikan na južnom zidu nad bočnim vratima. Prva scena koju ugledamo ulazeći kroz ovaj otvor neobičan je prikaz lude na njezinoj desnoj špaleti. Kada nam se nakon nekoliko trenutaka oko privikne na neosvijetljenu unutrašnjost, kao u kakvom lutkarskom kazalištu izniču figure svetaca unutar polja uokvirenih povijušom akantusovih listova. Prizori iz Marijina i Kristova života izmiješani su sa svetačkim scenama. Jedno od najvještijih uprizorenja je Krštenje Kristovo, čiji lik može stajati uz bok svim suvremenim ostvarenjima subalpske provenijencije. Jasno oblikovani likovi kao što su Josip u Bijegu u Egipat i kralj David s violinom u nesrazmjeru su s lošije naslikanim likovima Ulaska u Jeruzalem i Molitve na Maslinskoj gori. Rustična komponenta potonjih prikaza navodila je ranije istraživače na to da ovo slikarstvo proglase lokalnim izričajem. Na zapadnom zidu, iznad scena Prvog grijeha i Kola sreće, Ples mrtvaca najviše privlači posjetitelje. Jedan je od najstarijih očuvanih prikaza ove teme, nastale nakon epidemije bubonske kuge. Strah od smrti i jednakost svih pred neumitnošću životnog kraja zaokuplja i danas dok promatramo predstavnike svih staleža i životne dobi. Uz rasplesane mrtvace, u tihoj povorci, prema otvorenom grobu koračaju trgovac i vitez, prosjak, dijete i krčmar, te svjetovni i duhovni poglavari. Ritam rasplesanim kosturima daje sama smrt svirajući u gajde. Precizno iscrtani likovi jasnog i delikatno izvedenog volumena kao i kompozicijska i koloristička ravnoteža cjeline uvjeravaju nas u umješnost njezinog slikara. Utjecaji njemačkih i nizozemskih grafičkih listova, kao što su oni Majstora sa Svicima, ponovno nas upućuju na to da Vincentovo likovno oblikovanje tražimo što bliže izvorištima sjevernjačke gotike Knitterungstila (oštro lomljenih, cjevastih nabora draperija), a to je područje današnje Koruške.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju