- Gradišče – Kopar
- Podpeč – Zanigrad – Hrastovlje
- Slum – Roč – Hum
- Draguć – Paz – Gradinje – Gologorica
- Pićan – Gračišće – Lindar
- Pazin – Beram
- Oprtalj – Čirkoti – Rakotule
- Vižinada – Božje polje – Labinci
- Višnjan – Bačva – Poreč
- Sv. Lovreč – Kloštar
- Šorići – Dvigrad – Kanfanar
- Žminj – Svetvinčenat
- Bale – Batvači – Fažana – Pomer
- Bičići – Barban – Prodol
- Jasenovik – Nova Vas – Vranja
- Plomin – Brseč – Lovran
Plomin – Brseč – Lovran
Lovran
Sv. Ivan
Zidne slike u crkvici sv. Ivana otkrivene su prilikom postavljanja električne instalacije nakon čega je počela njihova restauracija. Rad su dvojice majstora. Prvi, i kvalitetniji, na sjevernom zidu slika scenu Krštenja Kristova na tamnoplavoj pozadini. Pejzaž je naznačen tek shematiziranim valovima rijeke Jordan u kojoj Krist stoji do koljena lijevom rukom pokrivajući genitalije, a desnom blagoslivljajući. S lijeve strane Ivan Krstitelj polijeva Mesiju vodom. Prostornost je postignuta različitom veličinom anđela koji drže Kristove haljine. Iako je oblikovno dominantna linija koja obrubljuje likove, volumen je naznačen blagim stupnjevanjem tonova, što se najbolje uočava na Kristovom tijelu i glavama anđela. Kristovo lice je mladoliko, s paperjastom bradicom i brčićima, bademastim očima, stiliziranim nosom i ustima, koji, uz Kristovu hijeratsku ukočenost, još uvijek pripadaju likovnoj kulturi trečenta. No, oblikovanje bočnih likova sv. Ivana Krstitelja i anđela u tričetvrt-profilu svjedoči o utjecajima bolonjske slikarske škole početkom 15. st. Drugi slikar, koji je oslikao sve ostale zidne površine, pripada drugom likovnom senzibilitetu, te rustičnim izrazom ponavlja oblike alpske gotike. U njega je izraženija težnja prema linearnosti, što se najbolje vidi na sceni Glavosijeka sv. Ivana. Svi volumeni naznačeni su grafičkim sredstvima, linijom. To je najočitije izvedeno na nošnjama vojnika, na njihovim pletenim, žičanim košuljama. Na haljinama sv. Ivana Krstitelja i kralja Heroda volumen se gradi tako da se tamnijom nijansom zelene boje prati iscrtani rub, no i to je opet više grafizam nego slikarska modelacija. Nespretnost je uočljiva i u nesposobnosti dočaravanja prostornosti. Likovi su jednakih veličina iako su prikazani u dvije ravni. Učestalo korištenje patroniranih uzoraka kojima ovaj slikar ispunjava velike površine također pridonosi dojmu plošnosti, grafizma i dekorativnosti ovog slikarstva.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju
