- Gradišče – Kopar
- Podpeč – Zanigrad – Hrastovlje
- Slum – Roč – Hum
- Draguć – Paz – Gradinje – Gologorica
- Pićan – Gračišće – Lindar
- Pazin – Beram
- Oprtalj – Čirkoti – Rakotule
- Vižinada – Božje polje – Labinci
- Višnjan – Bačva – Poreč
- Sv. Lovreč – Kloštar
- Šorići – Dvigrad – Kanfanar
- Žminj – Svetvinčenat
- Bale – Batvači – Fažana – Pomer
- Bičići – Barban – Prodol
- Jasenovik – Nova Vas – Vranja
- Plomin – Brseč – Lovran
Slum – Roč – Hum
Roč
Sv. Rok
Roč je srednjovjekovni gradić okružen zidinama sa sačuvanim glavnim gradskim vratima. Unutar njih postavljen je mali lapidarij koji svjedoči o tome da je ovaj kraj bio važno naselje i u antici. No, za razliku od antike koja svoja naselja ima u nizini, srednji vijek više voli uzvisine s kojih se stanovništvo moglo bolje braniti. Unutar svojih zidina stanovnici Roča sagradili su nekoliko crkava.
Župna crkva sv. Bartola, s gotičkim svetištem natkrivenim zvjezdasto-rebrastim svodom, nikada nije istražena te za sada ne možemo znati skriva li i ona freske.
U kapeli sv. Antona, naprotiv, istraživanja potvrđuju da su freske postojale, no nije sačuvano više od teško čitljivih fragmenata. Na jednom se fragmentu nalazi čuveni grafit – Ročki glagoljski abecedarij, poznati glagoljski spomenik s početka 13. stoljeća, uparan na posvetnom križu.
U svetištu sv. Roka sačuvana su dva sloja fresaka. Stariji, iz 14. st., samo se djelomično nazire, no i to je dovoljno da prepoznamo scene mučeništva sv. Petra i Pavla između kojih je prizor Čuda sv. Jakova. Nad njima se nalazi sloj fresaka koje možemo povezati s krugom Ivana iz Kastva, kojeg poznajemo iz Hrastovlja, Gradišča i Podpeči, a srest ćemo ga i u Barbanu i Božjem polju. U donjem dijelu slike nalaze se arkade s nizom apostola, a u gornjem, jače oštećenom, možemo naslutiti Krista u slavi. Scenu prepoznajemo po dvjema životinjama sa svicima, lavu i orlu, simbolima evanđelista Marka i Ivana, koji su u društvu vola (Luke) i anđela (Mateja) okruživali prijestolje na kojem je sjedio Krist. Freske su bile datirane u približno 1470. godinu prije nego što je restauracijom otkriven glagoljski grafit koji je pomaknuo dataciju u sam kraj 15. st. Grafit je autograf Šimuna Grebla, poznatog ročkog popa glagoljaša. Osim što mu treba zahvaliti na pomoći u dataciji fresaka, pop Greblo zadužio nas je jer nas svojim činom uvodi u paralelnu priču o glagoljskim grafitima, čestim „pratiteljima“ istarskih fresaka.
U Roču možete vidjeti i repliku tiskarske preše, onakve kakvom su se nekada tiskale inkunabule, pa tako i glagoljske, knjige nastale u 15. st., u povojima europskog tiskarstva.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju
