Vižinada – Božje polje – Labinci

Božje polje

Blažena Djevica Marija

Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem polju nalazi se nedaleko od Vižinade, na putu za Poreč. Nekada je ovuda prolazila važna prometnica, antička Via Flavia. Na ovome mjestu nalazio se samostan ivanovaca, viteškog reda koji se brinuo osigurati hodočasnike na putu u Sv. Zemlju. Nakon njihova odlaska, u samostanu ih zamjenjuju franjevci trećoreci, popovi glagoljaši. Prikupljali su grožđe i vino od seljaka, te je još uvijek sačuvan običaj da vižinadski župnik u vrijeme berbe grožđa pozvoni u određenim kapelicama Vižinade te mu ljudi donesu grožđa. A što se vina tiče, svakako preporučujemo da se, prolazite li ovim krajevima, njime opskrbite upravo kod lokalnih vinara.

I franjevci i ivanovci bili su rijetka pojava u Istri, ali su utisnuli neizbrisiv trag u povijesti Božjeg polja. Uz vrijedan inventar koji se u crkvi nalazi, jedan od spomenutih tragova su kasnogotičke freske nastale oko 1480. godine. Oslikala ih je radionica Ivana iz Kastva, a čini se da je ovo njezino prvo i najkvalitetnije djelo. Oslik svetišta gotovo je u cijelosti sačuvan. Na sjevernom zidu nalaze se doslovno preslikani prvi i osmi list Biblije pauperum. Na ovim su scenama prikazi Prvog grijeha, Navještenja, Gideonovog runa, Davidove molitve i Josipova povratka iz Egipta. Jedini odmak od ovog ikonografskog predloška je prikaz krunjenja Bogorodice. U svodu svetišta predstavljena je ikonografija Symbolum apostolicum: u središnjim su poljima zoomorfni simboli četvorice evanđelista sa svicima u rukama na kojima se nalaze počeci pripadajućih im evanđelja na latinskom jeziku. Okružuju ih jedanaestorica apostola sa svicima u kojima su dijelovi Vjerovanja. Apostole pak okružuju anđeli kojima se u rukama nalaze instrumenti ili svici s dijelovima Slave. Najzanimljiviji instrument je organistrum. Ovo nekada popularno srednjovjekovno glazbalo je žičano glazbalo s tipkama kojima se pritišću žice dok se desnom rukom, pri dnu tijela instrumenta, okreće ručica kojom se pak vrti kolo koje gudi po žicama.

Iza oltara prikazan je Krist kao vladar na prijestolju. Na glavi mu je kruna a u rukama jabuka s križem, oznaka kraljevske vlasti. Sve ove scene nadopunjuju brojni proroci te svetice u špaletama prozora. Na južnom zidu broda sačuvana je freska koja oponaša oltarnu palu. U sredini je Bogorodica s djetetom okružena anđelima, a sa strane su joj sv. Petar i Pavao. Ispod ove scene je plitka niša u kojoj je prikazano Prijestolje mudrosti – na tronu sjedi Bog Otac koji u rukama drži Sina, raspetog Krista, a među njima je golubica Duha Svetoga.

Grafički uzori koje ova radionica koristi nizozemskog su porijekla. Osim spomenute Biblije pauperum, korišteni su grafički listovi Israhela van Meckenema, i to neposredno po nastanku. Uz ove kasnogotičke utjecaje prisutni su i oni kasnog mekog stila, južnočeškog štafelajnog slikarstva.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju