
- Sečovljanske solane - Dolina Dragonje
- Sv. Peter - Nova vas - Padna
- Pomjan - Park prirode Kraški rub - Socerb
- Črni Kal - Osp - Kubed
- Momjan - Grožnjan - Pietrapelosa - Mirna
- Baštija - Kostanjica - Parenzana
- Oprtalj - Završje - Livade - Zrenj
- Istarske toplice - Motovunska šuma - Višnjan
- Spilja mramornica - Feštinsko kraljevstvo - Jama baredine
- Limski zaljev - Kloštar - Kontija - Dvigrad
- Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana
- Svetvinčenat - Tinjan - Pićan - Gračišće
- Belaj - Šumber - Kožljak - Paz
- Čepićko polje - Kršan - Boljunski kaštel - Lupoglav
- Plomin - Kvarnerski zaljev - Brseč
- Park prirode Učka - Mošćenice
Limski zaljev - Kloštar - Kontija - Dvigrad
Dvigrad
Poseban je to grad. Nije bio spaljen, nije porušen ratom. Jednostavno je umro – ostavši bez stanovnika. Nalazio se nedaleko od Kanfanara, iznad Limske drage, i imao je nadmoćan položaj na srednjovjekovnim putovima. Njegovo postojanje zadire još u prapovijest, kao dio nekadašnje gradine u sastavu je rimske provincije, na granici između pulskog i porečkog agera. I sam njegov naziv govori da su se ovdje prvotno nalazila dva grada. Današnje su ruševine ostaci sjevernijeg grada Moncastella, dok je drugi, Parentin, napušten u 10. st., propao i razrušen. Prema ostacima može se zaključiti da je grad bio razvijen i bogat. Kasnije su što barbari, što bolesti potaknuli njegovo napuštanje. Ratovao je s Đenovljanima, bio pod Mlečanima, napadan od uskoka, ali je uvijek ostao neosvojiv. U 17. st., budući da Istrom haraju malarija i kuga, stanovnici zauvijek napuštaju grad.
Od njega su danas ostala gradska vrata, dva prstena gradskih zidina, nekoliko obrambenih kula te segmenti kuća koje su činile Dvigrad. Najbolje su sačuvani župni dvor i zgrada gradske straže u blizini glavnog ulaza, a svakako treba izdvojiti i ostatke crkve sv. Sofije na glavnoj uzvisini Dvigrada. Nastala je u 11. st. na ruševinama starije predromaničke crkve. Na propovjedaonici iz 15. st., koja se danas nalazi u župnoj crkvi u Kanfanaru, sačuvan je reljef s likom sv. Sofije kako drži dva grada. Ispod gradskih zidina je crkva sv. Marije od Lakuća iz 15. st., oslikana freskama.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju