Plomin – Brseč – Lovran

Lovran

Sv. Juraj

U Lovranu imamo čak tri crkve sa sačuvanim srednjovjekovnim freskama. Uz mandrač se nalazilo staro lovransko groblje s tri crkve, od kojih je sačuvana samo ona Sv. Trojstva. U njoj su ostaci fresaka Alberta iz Konstanza. Ostale dvije oslikane crkve nalaze se u staroj jezgri Lovrana, čiji je izgled gusto izgrađenog urbanizma uvjetovan srednjovjekovnim zidinama na kojima su kasnije nastale kuće.

U župnoj crkvi sv. Jurja nalaze se freske koje možemo pripisati dvjema radionicama, onoj Vincenta iz Kastva i onoj Šarenog Majstora. Zvjezdasto-rebrasti svod ugrađen je u jednostavno četvrtasto svetište. Polja svoda ispunjena su muzicirajućim anđelima. S unutarnje strane trijumfalnog luka  na Posljednjem sudu prokleti odlaze u usta Levijatana. Podlučje je ispunjeno prorocima Jišajevog stabla. Mučeništvu sv. Jurja, titulara crkve, posvećeni su prikazi na desnoj strani svetišta. Gotički naturalizam precizno prikazuje scene mučenja u kojima su svečevo tijelo kidali kotačem s čavlima, kuhali ga u kotlu i razdirali ga češljalicama za vunu. No Juraj je u središnjem polju svoda bio prikazan i na uobičajeni način, kao vitez na konju koji pobjeđuje zmaja spašavajući djevicu. Nažalost, ovo je rijetka scena koja nije sačuvana u cijelosti, već se prepoznaje tek po svojem gornjem dijelu u kojem djevica stoji pred zidinama grada. Na sjevernom zidu prezbiterija naslikana je tema popularna u srednjoeuropskoj umjetnosti poznata pod njemačkim imenom Kreuzigung mit Gedränge. Raspeti Krist među dva razbojnika izvitoperena na svojim križevima upravo je izdahnuo. Oko njega gomila vojnika na konjima među kojima satnik Longinus prstom pokazuje prema umirućem. Skupina s tri Marije i Ivanom pridržava Bogorodicu koja se onesvješćuje od bola, Magdalena raspuštene kose plače grleći podnožje križa, a vojnici karikaturalno ružnih fizionomija kockaju za Kristove haljine. Tekstovi evanđelja ispisani su u svicima koji ispunjavaju sve slobodne površine pozadine, koji kao oblačići u stripu iznose riječi prisutnih aktera. Ova je slika jedan od desetak najljepših srednjovjekovnih prikaza u Istri, a njezini likovi se mogu usporediti s onima beramskoga Plesa mrtvaca.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju