
- Sečovljanske solane - Dolina Dragonje
- Sv. Peter - Nova vas - Padna
- Pomjan - Park prirode Kraški rub - Socerb
- Črni Kal - Osp - Kubed
- Momjan - Grožnjan - Pietrapelosa - Mirna
- Baštija - Kostanjica - Parenzana
- Oprtalj - Završje - Livade - Zrenj
- Istarske toplice - Motovunska šuma - Višnjan
- Spilja mramornica - Feštinsko kraljevstvo - Jama baredine
- Limski zaljev - Kloštar - Kontija - Dvigrad
- Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana
- Svetvinčenat - Tinjan - Pićan - Gračišće
- Belaj - Šumber - Kožljak - Paz
- Čepićko polje - Kršan - Boljunski kaštel - Lupoglav
- Plomin - Kvarnerski zaljev - Brseč
- Park prirode Učka - Mošćenice
Belaj - Šumber - Kožljak - Paz
Belaj
Za razliku od ostalih kaštela u Istri, Belaj je nastanjen i u njemu se odvija život gotovo kao stoljećima unazad. Obnovljen i životan, svojom raskoši podsjeća na bogatu povijest. Henrikova darovnica iz sredine 11. st. najstarije je svjedočanstvo o njemu. Tom je prigodom kaštel kao nagrada za osvojeno hrvatsko područje darovan Ulrichu Weimarskom, koji je tako uz Lupoglav, Boljun, Letaj, Roč, Kožljak dobio i Belaj.
Kaštel kojim kasnije vladaju akvilejski patrijarsi početkom 14. st. preuzimaju Gorički grofovi da bi u 16. st. imanja prešla k Habsburgovcima. U tom je razdoblju stari belajski kaštel napušten, a u blizini je podignuta utvrda Posrt, jako važna u Uskočkom ratu kao utočište i snažna baza austrijskih nadvojvoda. U ratu protiv Mlečana Belaj je pretrpio velika oštećenja pa ga je kasnije iz temelja obnovio Daniele Barbo.
Kompleks je vrijedna barokna graditeljska cjelina sastavljena od stambenog dijela dvorca te vinarskog podruma i štala. U prizemlju je kapela sv. Henrika, jedina u Istri s njegovim imenom.
Belaj krajem 17. st. kupuje knez Johann Weichard Auersperg čiji ga potomci, uz okolna područja, u vlasništvu drže sve do 1945. kad su im imanja konfiscirana i nacionalizirana.
