Istarske toplice - Motovunska šuma - Višnjan

•  
•  
•  

Višnjan

Područje je ovo davno ispresijecano rimskim cestama koje se odvajaju iz Flavijevske ceste, glavne prometnice koja je spajala Trst, Poreč, Pulu i Rijeku, te čine pristupne putove do pojedinih naseljenih lokaliteta.
Usred tog područja nailazimo na Višnjan, mjesto čija povijest seže u 2. st. pr. Krista. Pobjedom Rima nad Histrima Istra postaje dio italske Desete provincije, a Višnjan dio agera Poreštine. Iz tog doba potječe i njegovo ime Vicinianus, vjerojatno po rimskom veteranu koji je dobio taj fundus. Novija povijest Višnjana počinje raspadom Rimskog Carstva i podizanjem sela posvećenog poljoprivredi i stočarstvu u predstojećim stoljećima. Prvi pisani dokument u kojem se spominje Vissignano je iz 13. st. To je i vrijeme sporova o naplati tlaka, između vlastele Poreča i Motovuna, kojem je tada pripadalo šire područje Višnjana. Budući da joj se Motovun predao u 13. st., i ovo područje vezuje svoju sudbinu uz Mletačku Republiku. Redaju se vlastelini, biskupi i kapetani, stoji u dokumentaciji mletačkih pisara. Dolazak Turaka u 15. st. potaknuo je obnovu zidina, ali razvoj mjesta prekida kuga pa je stanovništvo krajem 16. st. desetkovano. Mlečani stoga ondje naseljavaju Hrvate izbjegle iz Dalmacije pred turskim nadiranjem.
Pod austrijskom upravom Višnjan postaje grad. Određuje se izgled općinskog grba i počinje gradnja nove, veće crkve na mjestu stare s pročeljem okrenutim jugu ispred koje se zida i velika općinska cisterna. Godine Drugog svjetskog rata Višnjan je proveo poput većeg dijela Istre: prinoseći  žrtve i aktivno upisujući svoje ime u povijest važnih događaja i bitki. U mjestu imamo župnu crkvu sv. Kvirika i Julite, 28-metarski zvonik, palaču Sinčić, crkvicu sv. Antuna pustinjaka s freskama i glagoljičkim natpisom iz 14. st. i gradsku ložu iz 17. st.