Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana

Brioni

Jedan od najljepših nacionalnih parkova u Hrvatskoj mjesto je gdje je povijest s prirodnim ljepotama kreirala raskošne kulise koje ostavljaju bez daha svakog posjetitelja. Nekad i sad, istom snagom i jačinom dojma.
Otočje površine 33,9 četvornih kilometara odvojeno je od kopna tri kilometra širokim Fažanskim kanalom. Smješteno je sjeverozapadno od Pule, a čini ga 14 otoka i otočića od kojih su najveći Veliki i Mali Brijun.

Iz njihove sadržajne povijesti izdvajamo prve tragove ljudskog djelovanja već u 3. tisućljeću pr. Krista. Žitelji Brijuna tada su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena i kostiju, što potkrepljuje neolitsko naselje poluzemunica u zaljevu Soline. Nakon Rimljana, od 6. do 8. st. otočjem su, kao i Istrom, vladali Bizantinci. Neko su vrijeme bili pod Francima, potom pod akvilejskim patrijarsima, a od 14. st. vladala je Mletačka Republika. Tijekom stoljeća otočje je zapušteno a stanovništvo se iselilo zbog učestalih haranja malarije. Novu stranicu života Brijuni upisuju krajem 19. st. postavši svojinom industrijalca P. Kupelwiesera koji ih je pretvorio u ekskluzivno ljetovalište. Pod njegovim vodstvom Brijuni su izrasli u nezaobilazno turističko odredište, o čemu svjedoči i podatak da je njemački car Vilim II. posjetio otočje šest puta. Ondje su osim kasnijih prestolonasljednika boravili i mnogi drugi uglednici koji su uz ladanjski život promovirali polo, golf i tenis, a otočje je tako svrstano među renomirana središta mondenog svijeta. Izgrađen je vodovod dug dva kilometra kojim je ispod Fažanskoga kanala dovedena voda s kopna. Za potrebe turizma uređeni su arheološki lokaliteti i parkovi. Raskoš prirode predstavljena je s više od 680 domaćih i egzotičnih vrsta biljaka te 150 vrsta ptica.

Brijuni obiluju kulturno-povijesnim spomenicima među kojima su najpoznatiji i najočuvaniji rimski ladanjski dvorac iz 1./2. st. s termama i Venerinim hramom, zatim bizantski castrum te bazilika sv. Marije iz 5./6. st. i crkva sv. Germana iz 15. st.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju