Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana

Fažana

Svoj je razvoj uvelike temeljila na brijunskom otočju kao najbliža luka. Podaci govore da je još u 1. st. proizvodnja amfora na ovome području bila posebno važna. Uz Fažanu je iz Pule prolazila znamenita carska Flavijevska cesta, koja je Trst spajala s Pulom. U starim dokumentima Fažana se spominje kao drevna župa koja je početkom 11. st. carskom voljom darovana pulskim biskupima. Uslijedit će razdoblja pripadnosti raznim grofovskim kućama, akvilejskim patrijarsima te pulskim patricijima. Stoljeća pod stijegom Republike Svetoga Marka odrazit će se i na izgled primorskoga mjesta. Vodile su se ovdje bitke između Mletaka i Đenovljana i kretali brodovi u Višku bitku. Za vrijeme Italije Brijuni do ratnih godina nastavljaju život elitnog ladanjskog mjesta, i to najprije u obiteljskoj tradiciji Kupelwieserova sina a potom u njedrima talijanske državne skrbi. S time u vezi u Fažani se uspostavljaju razne gospodarske i prometne djelatnosti kao što su izgradnja drvenih brodova, proizvodnja stakla, alkoholnih i bezalkoholnih pića te tvornica za obradu ribe.

Nakon Prvog svjetskog rata, Fažana je, kao i cijela Istra, u sastavu Italije, a nakon Drugog svjetskog rata ona je dio Hrvatske u Jugoslaviji. Postavši Titovom rezidencijom, Brijuni određuju način života okolice. Ovamo dolaze razni državnici, politički lideri sa svih kontinenata, gospodarstvenici i umjetnici, ali Fažana postaje zatvorenom zonom za strance, što određuje skučene prostore njena napretka. Tvornice su izmještene a dijelovi zatvoreni sve do stvaranja samostalne Republike Hrvatske kad se otočje otvara za javnost, a time i Fažana za posjetitelje i turiste.

Prošlost se ovdje potpisala u crkvici sv. Elizeja podignutoj na ruševinama iz 6. st., crkvi Gospe Karmelske s lopicom i zvonikom iz 9. st. te freskama iz 15. st. i župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana iz 15. st.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju