
- Sečovljanske solane - Dolina Dragonje
- Sv. Peter - Nova vas - Padna
- Pomjan - Park prirode Kraški rub - Socerb
- Črni Kal - Osp - Kubed
- Momjan - Grožnjan - Pietrapelosa - Mirna
- Baštija - Kostanjica - Parenzana
- Oprtalj - Završje - Livade - Zrenj
- Istarske toplice - Motovunska šuma - Višnjan
- Spilja mramornica - Feštinsko kraljevstvo - Jama baredine
- Limski zaljev - Kloštar - Kontija - Dvigrad
- Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana
- Svetvinčenat - Tinjan - Pićan - Gračišće
- Belaj - Šumber - Kožljak - Paz
- Čepićko polje - Kršan - Boljunski kaštel - Lupoglav
- Plomin - Kvarnerski zaljev - Brseč
- Park prirode Učka - Mošćenice
Kanfanar - Bale - Palud - Vodnjan - Brijuni - Fažana
Kanfanar
Iako brojni nalazi iz prapovijesti – kultura iz neolita, grobne gomile iz brončanog doba, ostaci gradina iz željeznog doba, dijelovi naselja starih Histra na sedam lokacija – grade slojevitu priču o prvom i kasnijem životu u Kanfanaru, u povijesnim bilješkama najupečatljivija je crtica o povezanosti Kanfanara s Dvigradom. Neraskidiva je to veza još od srednjeg vijeka. Povijest kaže da su stanovnici drevnog Dvigrada, bježeći pred napadačima i bolestima, osnovali Kanfanar. Sa sobom su ponijeli sve ono što su smatrali svetim i dragocjenim, primjerice zastavni jarbol iz 15. st. koji danas krasi trg ili prekrasnu propovjedaonicu u crkvi sv. Silvestra. Širenjem Kanfanara crkvica iz 13. st. postaje tijesna, pa se na tom mjestu u 17. st. gradi nova i veća, danas župna – crkva sv. Silvestra. U nju su, iz dvigradske bazilike sv. Sofije, prenesena spomenuta propovjedaonica, oprema, namještaj i liturgijski pribor. Kanfanar se još više razvija kada je za austrijske vladavine izgrađena željeznička pruga do Pule a mjesto dobilo veliku i modernu postaju. Sagrađen je i odvojak za Rovinj pa Kanfanar postaje jedino željezničko čvorište u Istri.
U naselju je crkva sv. Valentina iz 18. st., nastala na mjestu starije. Izvan mjesta je crkva sv. Agate iz 12. st. s očuvanim freskama. Uz cestu prema Dvigradu su ostaci benediktinskog samostana s romaničko-gotičkom crkvom sv. Petronele.
Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju