Plomin - Kvarnerski zaljev - Brseč

Plomin

U gradinskom naselju na ovome su mjestu još u 2. tisućljeću pr. Krista živjeli Liburni, drevni moreplovci i gusari. Dolazak Rimljana donosi bitke za prevlast te se život seli u Plominski zaljev. Zbog važnosti Plomina, tadašnje Flanone, cijeli Kvarner dobiva ime Sinus Flanaticus. Tadašnje stanovništvo, kao i ostatak Istre, pod rimskim utjecajem prihvaća i vjerovanje u njihova božanstva pa iz tog vremena datira reljef poganskog boga Silvana, zaštitnika flore i faune, danas smješten na crkvi Sv. Jurja.

Nakon pada Rima Plominom vladaju Istočni Goti, Bizant i potom Langobardi. U srednjem vijeku stanovnici se radi sigurnosti ponovno naseljavaju na mjestu pretpovijesne gradine i današnjeg Plomina. Dolaskom Franaka u 8. st. uvodi se feudalizam; Istru trajno naseljavaju Hrvati. Od 13. st. Plomin je pod vlašću Akvilejskog patrijarhata, a od 15. st. Mletačke Republike. Tada postaje najizloženija mletačka utvrda na istočnoj obali Istre i mjesto brojnih sukoba, teško stradavši krajem 16. st. pod naletom uskoka. Nakon pada Venecije u 18. st. Plomin je francuski, potom i austrijski. Prvi svjetski rat donosi talijansku okupaciju te za Drugog svjetskog rata i onu njemačkih vojnika.

Burna povijest iščitava se u starome gradu: tu su ostaci bedema i utvrda iz 12. do 14. st. i kasnije od 16. do 17. st. te mnoge građevine s očuvanim renesansnim i baroknim obilježjima, gradskom ložom te idiličnim uličicama. Crkvica sv. Jurja Starog je iz 11. st., s kasnoantičkim reljefom boga Silvana i glagoljičkim spomenikom – Plominskim natpisom. Uz nju je očuvan i romanički zvonik.
Župna crkva Blažene Djevice Marije je iz 15. st., s gotičkim raspelom, kamenom kustodijom s glagoljičkim natpisom, drvenim kipovima svetaca te oltarom iz 17. st.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju