Svetvinčenat - Tinjan - Pićan - Gračišće

Gračišće

Iako se ovdje živjelo i prije procvata Rimskog Carstva, današnji naziv Gračišću daju Slaveni tijekom naseljavanja u 6. i 7. st. Duhovnu im baštinu razaznajemo u nazivu brda Perunčevac, prozvanom po vrhovnom slavenskom bogu Perunu, ali i u tisućljetnom štovanju Svantovida, od kojeg, smatraju, potječe kršćanski sveti Vid, zaštitnik gračaške župe.
Grad je nekoć bio opasan bedemima od kojih je preostala tek kula na istoku, iz 15. st. Već su tada u Gračišću živjeli slobodni seljaci plemići s hrvatskim prezimenima.

Veći broj stambenih kuća na lentu vremena upisuju uklesani datumi iz 15. st. Gračišće je stoljećima bilo omiljena ljetna rezidencija pićanskih biskupa koji su tu imali svoju palaču. Tada je razvijena "komunska uprava" na čelu sa županom, sucima i starcima-savjetnicima. Mjesto okruženo bujnim zelenilom i bogatim arhitektonskim nasljeđem smješteno je na litici iznad Čepićkog polja, odakle puca prekrasan pogled na okolna brdašca, Učku, Julijske Alpe i Dolomite. Upravo tu, između Gračišća i Pićna, počiva zaštićeni krajolik, veličine 570 hektara, s neobičnim geološkim obilježjima, gdje je različitost podloge, lapora i vapnenca kreirala neobično razvedeni reljef: u laporima su oblikovane potočne doline, dok čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koji dominiraju rajskim krajolikom. Ne zaboravljamo ni jamu Bregi kao najdulji istarski speleološki objekt. Dokumentirana je do duljine od 2.045 metara i još nije otvorena za širu javnost.

Ljepotu Gračišća dopisuje i osebujna arhitektura. U mjestu je crkva sv. Marije iz 15. st. s freskama i romaničkim raspelom s početka 13. st., crkva sv. Antuna Padovanskog iz 14. st., nekadašnja biskupska kapela te crkva sv. Pankracija iz 15. st. Župna crkva sv. Vida, Modesta i Krescencije iz 17. st. čuva kip sv. Vida s maketom koja u perspektivi prikazuje grad iz 15. st. Zvonik, visok 30 metara, potječe iz 13. st.
Palača obitelji Salamon iz 16. st. lijep je primjer venecijanske gotike.
U blizini je staza sv. Šimuna duga 11 kilometara na kojoj nalazimo crkvicu sv. Stjepana i Marije Magdalene iz 15. st.

Isprintaj stranicu Pošalji prijatelju