Koštabona
Ovo je mjesto nad rijekom Dragonjom oduvijek nadgledalo njezin tok. Nekada jedan od glavnih trgovačkih putova, danas je granica između Hrvatske i Slovenije.
Prema arheolozima, ovdje se organizirano živjelo već u prapovijesti, a život u antici potvrđuje toponim rimskoga podrijetla Castrum Bonae. Njegova strateška važnost je neupitna, jer je pozicija izvrsna za nadgledanje trgovačkog puta u dolini Dragonje, stoga ne začuđuje što je već tada utvrđeno, kako se iščitava iz prvoga dijela naziva. Drugi se dio pokušava objasniti pretpostavkom o postojanju hrama Boni, rimskoj božici plodnosti, iako nije pronađen.
Darovnica iz 1186. potvrđuje da je 1028. godine Konrad II., poglavar Svetog Rimskog Carstva, darovao Costa Bonae akvilejskom patrijarhu. Patrijarsi su u njemu uživali gotovo dvjesto godina, a onda ga darovali plemićima Verzi iz Kopra.
Najstarije sačuvane crkvene građevine podignute su tek u 15. st. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana iz 1446., pravokutnog tlocrta s dubokim poligonalnim oslikanim svetišnim prostorom nadsvođenim zvjezdastim svodom, barokizirana je u 18. st. Crkva sv. Andrije je grobljanska, a oblikovana je slično kao župna. U središtu mjesta podiže se 1742. godine crkvica posvećena blaženom Eliji đakonu s dojmljivim skulpturiranim glavnim portalom.
O Koštaboni 18. st. piše se kao o malom naselju s 30-ak ognjišta. Ipak, već sljedećeg stoljeća mjesto prosperira prodajom drveta Austrijancima za izradu brodova. Oblik naselja i danas ukazuje na nekadašnje postojanje obrambenih zidina.
Posjetite:
Koštabona je poznata kao početak turističke rute Pot vodnih virov te jemoguće upoznati okolicu mjesta i na taj način.
Zanimljivosti:
Mjesna tradicija hoće da je crkva posvećena bl. Eliji nastala na mjestu njegove rodne kuće iz 1. st. a da je crkva posvećena svecima – ljekarnicima Kuzmi i Damjanu podignuta na mjestu poganskog, pretkršćanskog svetišta posvećenog božici zdravlja – Boni Dei.
